Prepoznavanje i vrednovanje kvaliteta u kulturi

„Četvrta i posljednja u nizu javnih rasprava o Nacrtu zakona o kulturi Republike Srpske održana je danas u Banjoj Luci, a svi izneseni konstruktivni prijedlozli i sugestije biće uvršteni u tekst prijedloga ovog zakona“, potvrdila je pomoćnik ministra za kulturu Tanja Đaković.

Ona je podsjetila da je riječ o krovnom zakonu o kulturi koji reguliše ona pitanja koja posebnim zakonima nisu definisana te posebno važnim ocijenila što se ovim zakonom definiše nadležnost Republike Srpske u oblasti kulture.

„Ovim zakonom smo se, prije svega, bazirali na nezavisnu scenu, odnosno udruženja građana koja se bave kulturnom djelatnošću, zatim na oblasti kulture, subjekte u kulturi, način finansiranja i sufinansiranja projekata i programa u kultiri, kao i na strategiju razvoja kulture i javni konkurs za sufinansiranje projekata u kulturi koje smo prepoznali kao instrumente za provođenje kulturne politike“, istakla je Đakovićeva.

Ona je govorila i o važnosti uspostavljanja sistema kada je riječ o nezavisnoj sceni, koja do sada nije bila definisana pojediničnim zakonima.

„Imali smo namjeru da i tu uspostavimo jedan sistem, sistem prepoznavanja i vrednovanja, kako bismo valjano vrednovali ona udruženja koja rade dobro i  kontinuirano i koja su vidljiva u zajednici“, pojasnila je pomoćnica Đaković.

Udruženja će biti dodatno stumulisana da rade još bolje na taj način što će im  biti dodijeljen status reprezentativnih udruženja.

„Ona udruženja koja manje rade, biće svrstana u kategoriju ostalih udruženja“, rekla je Đakovićeva, pojasnivši  da se ne radi o trajnim kategorijama, već onima koje će udruženja zasluživati prema sopstvenoj angažovanosti i kvalitetu rada.

Kao važnu stranu ovog zakona, ona je istakla i to što je predviđena kategorizacija kulturno-umjetničkih društava, odnosno amaterskih udruženja.

„Predviđena je kategorizacija kulturno-umjetničkih društava na one od republičkog značaja, one od lokalnog značaja i ostale. Ministarstvo prosvjete i kulture preuzeće obavezu finansiranja društava od republičkog značaja, dok će za druge kategorije biti finasirane od strane jedinica lokalnih samouprava u kojima rade i djeluju“, naglasila je Đakovićeva.

Ona je važnim ocijenila i to što je ovim zakonom predviđeno donošenje strategije razvoja kulture na nivou svake lokalne zajednice koja će pratiti njene potrebe u oblasti kulture.

„Ministarstvo prosvjete i kulture prošle godine donijelo je Strategiju razvoja kulture Republike Srpske za period od pet godina i na nju će se ove strategije nužno oslanjati, ali i slijediti specifične potrebe  svake od lokalnih zajednica“, pojasnila je pomoćnica Đaković.

Javne rasprave o Nacrtu zakona o kulturi održane su ranije u Trebinju, Istočnom Sarajevu i Bijeljini, gdje je iskazana značajna zainteresovanost kulturne javnosti i izneseni važni prijedlozi koji će biti uvršteni u tekst Prijedloga zakona o kulturi Republike Srpske.

Mladen Matović, direktor Kulturnog centra Banski dvor u Banjoj Luci i član radne grupe za izradu ovog zakona, rekao je da je izuzetno važno da kultura Republike Srpske dobija jedno sistemsko rješenje koje će biti kvalitetna baza za njen dalji razvoj.

„Nadam se da će ovaj zakon ubrzo biti usvojen i u Narodnoj skupštini Republike Srpske, te da će što prije početi njegova primjena, a time i bolji dani za kulturu Republike Srpske“, istakao je Matović.

Marko Bilbija, član radne grupe za izradu ovog zakona, pojasnio je da je u prvom redu, od izuzetnog značaja sama inicijativa za donošenje krovnog zakona o kulturi Republike Srpske, a potom i uređenje onih oblasti koje nisu obuhvaćene postojećim zakonima.

„Trudili smo se da sve one oblasti koje nisu bile pokrivene posebnim zakonima uredimo ovim zakonom, te im postavimo dobre temelje za dalji razvoj“, rekao je Bilbija te posebno istakao  važnost dijela zakona koji se odnosi na nezavisnu scenu i njeno uređenje na održiviji i  smisleniji način.

By