Branje trave ive na Ozrenu

Stanovništvo Ozrena je mnogo duže, u odnosu na susjede, zadržalo znatan broj tradicijskih elemenata u izvornoj formi, a među njima i određene oblike narodne medicine.

Najpoznatiji oblik nematerijalnog naslijeđa u tom smislu je običaj branja trave ive, a koji se isključivo održava na dan obilježavanja Usjekovanja glave sv. Jovana Krstitelja (11. septembar).

Vjekovna je praksa branja ive na ovaj dan, kao i kontinuitet u vjerovanju o izuzetnoj ljekovitoj moći trave ive ukoliko je ubrana na dan Usjekovanja. Iako su praktikanti svi stanovnici Ozrena, najaktivniji su stanovnici nekoliko sela koje okružuju uzvišenje Gostilj na kome se običaj održava. Rano ujutro, na dan Usjekovanja, a nakon lične molitve sv. Jovanu ili nakon liturgije koja se održava u crkvi u selu koje je najbliže Gostilju, penju se uz strme padine  berući ivu. U zavisnosti od mjesta polaska samo branje može potrajati i nekoliko sati. Kada završe branje i popnu se na vrh Gostilja, tada se spontano formiraju brojne grupe ljudi koji zajednički jedu hranu koju su ponijeli i koja je isključivo posna. Kreće se sa pjevanjem ozrenskih pjesama, gdje se brojne grupe nadglašavaju. Obavezno je i igranje ozrenskog kola, a i mnogi ljudi za to priliku oblače tradicionalnu ozrensku nošnju.

Ubranu ivu koriste tokom godine kroz čaj, pomiješanu s medom ili je potapaju u rakiji. Na pomenute načine je koriste kada su bolesni, ali i preventivno. Od 1999. lokalna udruženja  organizuju druženja na Usjekovanje pozivajući brojna srodna društva iz drugih krajeva. Od tada se broj posjetilaca povećao, sa znatnim učešćem ljudi koji nisu s Ozrena.

Element je uvršten 2011. godine na Preliminarnu list nematerijalnog kulturnog nasleđa Republike Srpske. Aktivnošću lokalnih udruženja preko Muzeja u Doboju predložen je u 2015. godini Ministarstvu prosvjete i kulture RS  za nominovanje na Reprezentetativnu listu svjetskog nematerijalnog kulturnog naslijeđa, i od strane Komisije BiH za saradnju sa Uneskom ovaj element nematerijalnog kulturnog naslijeđa podržan je za upis na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. U prošlosti je običaj bio isključivo vezan za narodnu medicinu. Danas pored svoje primarne uloge „Branje trave ive na Ozrenu“ je i inetegracijski element lokalnog stanovništva i posredno čuvar ozrenske tradicionalne nošnje, pjesme i igre, te kohezivni faktor mnogih grupa, jer  znatan dio učesnika nije s Ozrena.

By